Ovaj svetac štiti bolesne, lekare i putnike, a narod veruje da svaki posao započet na njegov dan prati uspeh - ovo su običaji vezani za Svetog Pantelejmona
Dodajte Kurir u vaš Google izborSrpska pravoslavna crkva danas, 9. avgusta, proslavlja Svetog velikomučenika Pantelejmona, u narodu poznatog kao Sveti Pantelija. Ovaj svetitelj posebno se poštuje kao iscelitelj i zaštitnik bolesnih, lekara i svih koji pomažu drugima, a njegovom prazniku pripisuju se i brojni običaji i verovanja koja su se generacijama prenosila u srpskom narodu.
Sveti Pantelejmon bio je lekar iz Nikomidije, rođen od oca neznabošca Evstorgija i majke hrišćanke Evule. Kao mladić izučavao je lekarske nauke, a potom je upoznao sveštenika Ermolaja, koji ga je poučio hrišćanskoj veri i krstio.
Prema crkvenom predanju, Pantelejmon je lečio bolesne i pomagao ljudima bez traženja nagrade. Posebno se pamti njegovo isceljenje jednog slepog čoveka, koga drugi lekari nisu uspeli da izleče. Pantelejmon ga je, prema predanju, iscelio prizivanjem imena Hristovog, nakon čega je čovek poverovao u Hrista i krstio se.
Njegova dela izazvala su zavist drugih lekara, koji su ga optužili pred carem Maksimijanom da je hrišćanin. Pantelejmon se pred carem otvoreno izjasnio kao hrišćanin, a zatim je, prema predanju, izlečio i jednog dugotrajno bolesnog čoveka.
Čudo je mnoge neznabošce privuklo hrišćanskoj veri, ali je cara razbesnelo. Pantelejmon je zbog toga podvrgnut teškim mukama, ali se prema predanju Gospod u nekoliko navrata javljao svetitelju i izbavljao ga.
Na kraju je osuđen na smrt. Kada je izveden na gubilište, kleknuo je i počeo da se moli. Dželat je udario mačem po njegovom vratu, ali se mač, prema predanju, prebio kao da je od voska. Svetitelj je završio molitvu i tek tada rekao da kazna može da bude izvršena.
Sveti Pantelejmon postradao je 304. godine, a njegovo ime znači "svemilostivi". Njegove mošti danas se čuvaju u više pravoslavnih svetinja, a SPC u svojim objavama posebno svedoči o njegovom poštovanju među vernim narodom.
Običaji na dan Svetog Pantelejmona
U srpskoj narodnoj tradiciji Sveti Pantelejmon poznat je kao Sveti Pantelija i povezuje se sa različitim običajima i verovanjima.
U pojedinim krajevima veruje se da na njegov praznik ne treba raditi teške poslove, naročito u polju i oko kuće. Sveti Pantelejmon se, zajedno sa Ognjenom Marijom i Svetim Ilijom, u narodnom predanju ubraja među takozvane ognjene svece.
Važno je naglasiti da je izraz "ognjeni sveci" deo narodnog predanja, a ne crkveno učenje. Ljudi su njihove praznike povezivali sa periodom najvećih letnjih vrućina, suša, oluja, gromova i požara, pa su nastala verovanja da nepoštovanje praznika može doneti nesreću, nevreme ili štetu usevima. Zato su se u pojedinim krajevima na ovaj dan izbegavali radovi na njivi, sakupljanje sena i drugi teški poslovi. Praznik je trebalo provesti u miru, molitvi i poštovanju svetitelja.
Istovremeno, postoji i drugačije narodno verovanje – da na Svetog Pantelejmona treba započeti novi posao, jer će biti uspešan i berićetan.
U nekim krajevima ljudi su odlazili na izvore i svetilišta posvećena Svetom Pantelejmonu, umivali se vodom i nosili je svojim domovima. Posebna pažnja poklanjala se zdravlju, naročito očima, pa su se deca umivala vodom u kojoj je bilo potopljeno cveće ili trava.
Postoji i verovanje da je Sveti Pantelejmon zaštitnik putnika i vozača, pa pojedini vernici drže njegovu ikonu u automobilu i mole mu se za srećan i bezbedan put.
Kurir.rs